Zdravi su nokti glatki i čvrsti, ujednačene boje, s okolnim mesom svijetloružičaste boje.

Oni govore mnogo o našem unutrašnjem zdravlju i snazi. Samim promatranjem noktiju može se reći mnogo toga. Niz poremećaja može utjecati na njihov izgled pa se često kaže kako su nokti pokazatelj našeg općeg zdravstvenog stanja. Mnogo ovisi i našoj prehrani.

Nokti i okolna kožica mogu se inficirati bakterijama i gljivicama kao što su tinea ili kandida. Od njih nokti mogu postati mekši, izgubiti boju, zadebljati se ili ružno izgledati.
Zanoktica (paronihije) je bakterijska ili gljivična infekcija nabora kože uz nokat.
Neke kožne bolesti mogu zahvatiti i nokte, npr. psorijaza, koja može uzrokovati zadebljanje, točkaste udubine ili čak odvajanje nokta od tkiva.
Ispadanje kose u pramenovima poznato kao alopecia areata katkad se povezuje s neravnim, grubim noktima. Druga, ozbiljnija stanja koja mogu izazvati tegobe s noktima uključuju preveliko lučenje tiroidnog hormona (tirotok-sikoza), poremećaje zgrušavanja krvi i upalu srčanih zalizaka (endokarditis).
Nokti mogu postati modri od jake astme, srčane bolesti, emfizema ili bronhitisa, dok žućkasti i vrlo tvrdi nokti mogu biti posljedica bronhijektaze (oštećenih dišnih putova u plućima) ili limfodema (nakupljanja limfe u tkivu).

Promjena boje noktiju također može biti posljedica pušenja ili redovite uporabe laka za nokte. Nokti na nogama mogu urasti - primjerice, zbog pritiska neudobnih cipela.

Nekoliko se vrsta nedostatka hranjivih tvari može vidjeti na noktima:

■ Anemija zbog nedostatka željeza može izazvati bljedoću noktiju koji postaju tanki, lomljivi i naborani.
■ Nedostatak cinka izaziva bijele mrlje i/ili lomljivost noktiju.
■ Nedostatak linolenske kiseline (esencijalne masne kiseline) može izazvati pucanje i ljuštenje noktiju.